EKG

---

EKG ili, punim nazivom, elektrokardiografija je metoda kojom se bilježi električna aktivnost srca. Metoda je poznata već više od 100 godina, a izumitelj Willem Einthoven svoj je prototip elektrokardiograma predstavio 1901. godine, za što je naknadno nagrađen Nobelovom nagradom.

EKG je neinvazivna, sigurna, bezbolna i djelotvorna metoda, kojom se pomoću elektroda koje se postavljaju na tijelo pacijenta bilježi električna aktivnost kroz 12 različitih vodova.

Rezultat se grafički prikazuje u obliku valova, koji se potom interpretiraju. Kroz desetljeća, ova je metoda mnogo napredovala, kao i interpretacija njenih rezultata, tako da se danas sve abnormalnosti u EKG-u mogu interpretirati i staviti u kontekst bolesnika, pa je EKG postala neophodna dijagnostička metoda bolesti srca.

---

Primjene EKG-a su brojne, a neke od najvažnijih pojava na koje može ukazati su:

• - Potvrda sumnje na infarkt miokarda
• - Terapija kod infarkta miokarda
• - Dijagnostika srčanih šumova
• - Zlatni standard u dijagnozi srčanih aritmija (nepravilni srčani ritam)
• - Procjena rizika od infarkta
• - EKG u ergometriji za procjenu rada srca pod fizičkim opterećenjem
• - Prikaz štetnih posljedica dugogodišnje hipertenzije (visokog tlaka) na srce
• - Zadebljanja srčanih stijenki
• - Plućne bolesti, prvenstveno plućna embolija
• - Poremećaj elektrolita u tijelu (kalij, kalcij..)

Danas ne postoji bolest srca u čijoj se dijagnozi ne koristi EKG kao prva dijagnostička metoda nakon slušanja srca stetoskopom. Iako je EKG neizmjerno važna pretraga, interpretacija rezultata je i dalje potpuno prepuštena liječniku. Iskustvo, znanje i pažnja pri pregledu pacijenta imaju ključnu ulogu u pravilnoj interpretaciji nalaza.

---